• Zaključci okruglog stola u Zadru 16.07.2014.

    IMG 3874


    U srijedu, 16. srpnja 2014. godine u 10 sati u prostorijama Hrvatske gospodarske komore Zadarske županije održan je okrugli stol na temu “Socijalno poduzetništvo – mogućnosti i rizici za zapošljavanje žena”, u organizaciji Udruge za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda Cenzura Plus iz Splita i partnerskih organizacija i institucija Udrugom PROSPERO iz Gračaca, Udrugom žena NIT iz Korenice, Udrugom TARA iz Ličkog Petrovog sela, Organizacijom za civilne inicijative Drniš, Ženskom grupom Donji Lapac, Ekološkom udrugom KRKA iz Knina, Pučkim otvorenim učilištem Knin, HZZ Zadar te Centrima za socijalnu skrb Zadar, Šibenik i Gospić.
    Okrugli stol je dio projekta „Socijalno poduzetništvo – korak prema boljoj socijalnoj uključenosti“, financiran sredstvima EU u sklopu grant sheme „Uspostava podrške u socijalnom uključivanju i zapošljavanju socijalno ugroženih i marginaliziranih skupina – faza 2“, kojem je cilj povećati socijalnu uključenost i kvalitetu života dugoročno nezaposlenih žena i njihovih obitelji, primateljica nekog od oblika socijalne pomoći, s ratom pogođenih područja te područja od posebne državne skrbi u Zadarskoj, Ličko-senjskoj te Šibensko-kninskoj županiji.

    Cilj okruglog stola bio je utvrditi dosad ostvarene aspekte socijalnog poduzetništva na području Like i Dalmatinske zagore, potencijale koje socijalno poduzetništvo može razviti u vidu zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih i socijalno ugroženih žena s tog područja te identificirati rizike koji utječu na održivost zaposlenja žena kroz navedene pothvate.

    Gošće i gosti sa uvodnim izlaganjima bili su:

    1. Sandra Vukić, HZZ Zadar
    2. Renata Marušić, Razvojna agencija Zadarske županije - ZADRA
    3. Valerija Barada, Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru
    4. Ljiljana Fabac, predstojnica Centra za socijalnu skrb Zadar – podružnice Gračac


    Okruglom stolu prisustvovali su važni dionici iz Ličko-senjske, Zadarske i Šibensko-kninske županije, uključujući predstavnike lokalne samouprave, podružnice HZZ-a i centara za socijalnu skrb, regionalnih razvojnih agencija, organizacija civilnog društva i medija.

    Kroz uvodno izlaganje predstavljene su provedene aktivnosti i ostvareni rezultati tijekom 15 mjeseci provedbe projekta „Socijalno poduzetništvo – korak prema boljoj socijalnoj uključenosti“, koji su nastavak projekata Cenzure Plus sustavno provođenih od 2010. godine. U ovom je projektu dosad u aktivnosti uključeno ukupno 117 žena, od toga njih 95 dugotrajno nezaposlenih i ujedno korisnica socijalne skrbi. Ujedno su predstavljene i aktivnosti podizanja kapaciteta Ličke ženske socijalne zadruge.


    Sandra Vukić sa HZZ-a u Zadru je u svom izlaganju naglasila kako se, prema dostupnim podacima, može zaključiti da u Republici Hrvatskoj vlada potpuna stagnacija ženskog poduzetništva, a među EU28 zemljama smo na začelju što se zaposlenja žena u socijalnom poduzetništvu. Prema evidenciji njihovog područnog ureda, 53,40% je udio nezaposlenih žena u ukupnom broju nezaposlenih. Struktura nezaposlenih ukazuje da je najveći broj onih sa četverogodišnjom srednjom školom, no značajan je i broj onih, pogotovo u urbanom području grada Zadra, sa visokom stručnom spremom.
    Istaknula je kako su Gračac, Benkovac i Obrovac, gdje se nalazi većina nezaposlenih žena, pasivni krajevi, nastanjeni mahom korisnicima socijalne pomoći.

    Renata Marušić, voditeljica projekata u Razvojnoj agenciji Zadarske županije, napravila je kratko izlaganje o razvoju i položaju socijalnog poduzetništva u RH. Naglasila je kako je ključna razlika između tradicionalnog i socijalnog poduzetništva u usmjeravanju profita prema zajednici, čime ono čini sponu između privatnog i društvenog sektora i pridonosi društvenom razvoju.
    Istaknula je kako su u EU ¼ novih poduzeća upravo socijalna poduzeća te je povukla paralelu zapošljavanja i u civilnom društvu: u RH 1,5% zaposlenih radi u udrugama, dok u Nizozemskoj čak 10%.

    Valerija Barada, viša asistentica na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru, primijenila je konceptualni pristup u svom izlaganju, razdijelivši tematiku na 3 dijela. Prvo, s čime se žene susreću prilikom traženja posla – sve žene u RH imaju problem izlaska na tržište rada, mahom i zbog teškoće u pomirbi obitelji i posla, susreću se sa problemima planiranja obitelji i zadiranja poslodavca u intimu. Stopa nezaposlenosti žena u RH je općenito visoka, a najviše u Slavoniji i Dalmaciji, zbog tradicionalnog poimanja života žene kao kućanice i majke koja skrbi o obitelji i domaćinstvu dok muškarac na tržištu rada privređuje.
    Drugo, ekonomska aktivnost žena – iako žene, pogotovo u tradicionalnim područjima, skrbe o domaćinstvu i svim članovima obitelji, a neke se i aktivno bave poljoprivredom i turizmom, ženski rad ostaje nezabilježen u pokazateljima ekonomske aktivnosti općenito. Neka su istraživanja pokazala da takav rad može doseći vrijednost 1/3 bruto društvenog proizvoda. U RH još uvijek prosječna plaća za ženu na istom radnom mjestu iznosi 85% muškarčeve plaće, iako žene generalno premašuju broj visokoobrazovanih osoba u odnosu na muškarce.
    Treće, tradicionalna zanimanja su potencijalna opasnost za žene – iako je pozitivno i pohvalno za generalnu socijalnu inkluziju da se žene uključe u tradicionalna zanimanja, to može biti zamka zbog činjenice da se one nikada neće maknuti iz okvira na koje su navikle i da se nikad neće upustiti u neki novi oblik rada ili djelatnosti.

    Ljiljana Fabac, socijalna radnica i predstojnica podružnice CZSS Gračac, istaknula je svoja iskustva u komunikaciji sa udrugom Prospero, koja je na terenu, i općenito sa udrugama i Cenzurom Plus kao nositeljem dosadašnjih projekata, kao pozitivnu praksu suradnje između institucija i civilnog društva, a za boljitak građana.
    Općina Gračac je prostorno najveća općina u RH te ima 24% staračkog stanovništva. Osim toga, Gračac predstavlja jednu iznimno tradicionalnu sredinu, gdje se žene često ne uključuju u programe i radionice zbog muževa. Istaknula je kako smatra da je poželjno i dalje žene okupljati u nekom zajedničkom prostoru, izvan njihovog obitavališta, te ih nastaviti psihosocijalno podupirati.

    U raspravi koja je uslijedila istaknuti su sljedeći naglasci:

    - U RH je prisutna demontaža socijalne države, time i stigmatiziranje dugotrajno nezaposlenih osoba, napose žena, kao nesposobnih za pronalazak posla
    - Nije svaki pojedinac sposoban biti poduzetan ili poduzetna, no može se stvoriti okvir djelatnosti u kojem se osobe mogu najbolje (samo)ostvariti
    - Daljnji razvoj Ličke ženske socijalne zadruge je nužan, kao i njezina prilagodba i lobiranje za promjene zakonodavstva, kako bi se najbolje otvorila mogućnost zarade za pojedine žene koje će se u nju uključiti.

    Projekt "Socijalno poduzetništvo - korak prema boljoj socijalnoj uključenosti" financiran je sredstvima Europske unije u okviru natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava "Uspostava podrške u socijalnom uključivanju i zapošljavanju socijalno ugroženih i marginaliziranih skupina - faza 2"

Mediji o različitosti

Mediji o različitosti

Panel rasprava o statusu civilnog društva u Hrvatskoj

Panel rasprava o statusu civilnog društva u Hrvatskoj

 

PROJEKTI I DONATORI

Projekti "Aktivno civilno društvo - garancija stvarnih reformi","Informiraj se i odluči!", "Pravo

glasa - mladi oblikuju temelje demokracije”, “Biram društvo bez diskriminacije”,

Društveno(socijalno) poduzetništvo – korak prema boljoj socijalnoj uključenosti”, 

“Odgovorna i proaktivna zajednica – garancija socijalne uključenosti i bolje kvalitete života svojih građanki i građana”,

 “Aktivno europsko građanstvo – Što time dobivam“, 

Neprofitna televizijska produkcija – TV emisija „Cenzura“ 

te Aktivnim građanstvom prema razvoju i boljoj kvaliteti života u lokalnim zajednicama južne Hrvatske

 financirani su sredstvima Europske unije i sufinancirani sredstvima Ureda za udruge Vlade RH.

„Acquis za civilno društvo na Balkanu: Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za javno zagovaranje i nadzor“, „JoiEU“ – Europa za građane i "Europski centar za građanske potencijale" financirani sredstvima Europske unije, projekti su na kojima je Cenzura Plus partnerska organizacija.

 

 

 

citizenship_enNacionalna zaklada za razvoj civilnog društvahrEU_flag_progryia_CR-01MK ZnakLogo-HR Strukturni-i-investicijski-fondovi-logo-small

CENZURA PLUS Video

Loading video...

O NAMA

  • CENZURA PLUS est une organisation à but non lucratif de la société civile de Split, en Croatie. Sa mission est de promouvoir les droits de l’Homme, la liberté des médias et le développement de la société... En savoir plus
  • CENZURA PLUS is a non-profit, civil society organization from Split, Croatia, that promotes human rights, media freedoms and works on the development of civil society... Read more
  • CENZURA PLUS je neprofitna organizacija civilnog društva iz Splita, koja metodama neovisne televizijske produkcije, vaninstitucionalnog obrazovanja i javnog zagovaranja promiče ljudska prava, slobodu medija i radi na razvoju civilnog društva... Pročitaj više
soqno

PRETPLATA NA NEWSLETTER



banner_final_04012012_bez loga

image