Cenzura

Cilj javne rasprave bio je: definirati osnovne probleme koji sprečavaju daljnji razvoj grada Splita na gospodarskom, turističkom, urbanističkom, obrazovnom, kulturnom području i u vezanim pitanjima aktivnog građanstva, te predložiti razvojne prioritete koji će moći služiti kao referentni okvir građanima i svim zainteresiranim stranama za usporediti predizborna obećanja kandidata i kandidatkinja na lokalnim izborima sa prioritetima prepoznatim od strane stručnjaka i stručnjakinja, građanki i građana, a zatim, dugoročnije i kao okvir za nadzor rada lokane samouprave grada Splita, u razdoblju od slijedeće 4 godine i preispitivanje bavili se uopće grad Split i definiranim prioritetima i, ako da, u kojoj mjeri - na samom početku javne rasprave rekla je Željana Buntić-Pejaković i pozdravila sve prisutne ispred udruge Cenzura Plus, organizatorice ovog događanja.

Za svega par dana imat ćemo izbore za jedinice lokalne i regionalne samouprave. Ovom javnom raspravom i Cenzura Plus se želi pridružiti predizbornim raspravama vezano uz buduće upravljanje gradom Splitom, ali ne na način da samo kandidati i kandidatkinje, kojih je priličan broj, iznose svoja predizborna obećanja, već na način da ćemo uz pomoć naših panelista i panelistica, stručnjaka i stručnjakinja za različita područja društvenih djelatnosti i uz pomoć okupljenih građanki i građana, nastojati formulirati osnovne razvojne prioritete grada Splita za slijedeće srednjoročno razdoblje i prijedloge za njihovo rješavanje i ponuditi ih građankama i građanima, da sva predizborna obećanja koja slušaju mogu usporediti s jednim referentnim okvirom, nastalim na politički neovisan, stručan i participatoran način, rekla je Buntić-Pejaković.

Nakon uvoda, moderator Saša Ljubićić dao je riječ panelisticama i panelistima kako bi definirali osnovne probleme koji priječe razvoj grada Splita i iznijeli kako vide vodeće prioritete u prevazilaženju tih poteškoća, svatko u svojoj domeni djelovanja.

Maja Fredotović izložila je svoje viđenje gospodarstva i turističkih gospodarskih potencijala. Prema riječima gospođe Fredotović, grad Split određuje njegov prostor, odnosno položaj, koji je jako loše iskorišten iako s tog aspekta Split ima dobre predispozicije za razvoj u svakom smislu. Ono što je osnovni problem je nedostatak vizije razvoja grada, nedostaje ideja kakav grad želimo uslijed čega se u kontinuitetu miješaju različite vizije – želimo Split kao turističko središte pa je Split malo grad za kupališni turizam, malo za kongresni turizam, malo za nautički turizam ili je destinacija za kruzere, zatim je Split malo grad sporta, grad povijesti i dr.

Split ne može biti dostatan sam sebi, on mora funkcionirati u bliskoj vezi sa svojim okružjem. Danas imamo situaciju da on jeste središte Županije, servisira njene brojne potrebe koje nitko drugi ne plaća, dok se vrijednosti stvaraju izvan Splita. Ta situacija je neodrživa.

Vijeće Grada treba imati jasniju i značajniju ulogu, u promišljanje razvoja treba uključivati sve relevantne dionike (od sveučilišta nadalje), treba raditi na obrazovanju i motiviranju svih za preuzimanje svog dijela odgovornosti.

Ukratko, prioriteti kako ih vidi dr.sc. Fredotović su slijedeći: (1) odrediti jedinstvenu viziju razvoja grada Splita i uskladiti sve razvojne inicijative da djeluju sinergijski u tom smijeru, (2) unaprijediti komunikaciju grada Splita i suradnju sa svojom okolicom, te planirati na razini cijele županije, odnosno regije i (3) uključiti sve važne dionike u planiranje razvoja i unaprijediti sudjelovanje građana u procesima donošenja odluka.

Maja Miše se nadovezala na dr.sc. Fredotović vezano za turistički razvoj i postavila pitanje - može li grad profitirati od turizma. Mišljenja je da turistički razvoj ne smije biti jedina osnova na kojoj temeljimo razvoj grada Splita, odnosno jedino rješenje gospodarskog razvoja. Navela je primjer Španjolske koja je godinama ulagala u izgradnju turističkih kapaciteta i danas ima preko četvrtinu nezaposlenog stanovništva, sa visokom stopom nezaposlenosti mladih, iz čega je očito da turistički razvoj ne rješava nezaposlenost.

Smatra da su neka predizborna obećanja o uređenju vizure grada potpuno besmislena, pogrešno je ulagati u infrastrukturu koju neće imati tko koristiti. Treba se orjentirati reindustrijalizaciji, ali je loše što se ekonomski stručnjaci i stručnjakinje još nisu dogovorili koja je to niša moderne industrije u koju valja ulagati.

Dr.sc. Miše stoga smatra da su razvojni prioriteti grada Splita slijedeći: (1) Reindustrijalizacija i otvaranje novih radnih mjesta, (2) Stavljanje u funkciju postojećih hotelskih kapaciteta, umjesto gradnje novih, (3) Zaustavljanje trenda iseljavanja iz povijesne jezgre i kao poslijednji cilj, nešto što se ne smije zaboraviti i što svaka sredina koja sebe smatra gradom mora imati - (4) osnivanje ženske sigurne kuće i zaštita prava žena kao civilizacijsko dostignuće u zaštiti dostojanstva čovjeka.

Mirko Petrić osvrnuo se na probleme urbanizma, kulturnog i društvenog razvoja i obrazovanja. Istaknuo je da vizija razvoja svakako nedostaje ali da prvenstveno nedostaje kontekst u kojem se ona uopće može razvijati. Treba promišljati o dugoročnom razvojnom ciklusu nasuprot kratkoročnom planiranju i 4-godišnjem trajanju političkog mandata.

Svaki grad koji se želi kompetitivno razvijati treba imati „3T“: tehnologija, talent i toleranciju. To su tri najveća problema grada Splita ali i razvojna cilja. Split je u obrazovanju gradio infrastrukturu (kampus) ali nije ulagao u projekte, znanost i tehnologiju. Najveći razvojni resurs Splita je njegovo sveučilište, a taj resurs se jako malo koristi i malo se u njega ulaže. Uz nedostatak tehnologije, nama nedostaje i talent. Iz Splita odlazi i kadar na razini srednjih uredskih službenika, a kamoli onaj kadar na višim razinama – tu više poslova za njih nema. Populacija u Splitu je iznimno netolerantna – kako možemo razgovarati o turizmu dok na našim ulicama ili plažama batine dobivaju oni drugačiji?

Resurs grada Splita je i autentičnost gradskog života i zato treba očuvati tu autentičnost i donijeti kvalitetan plan upravljanja starom gradskom jezgrom. Resurs Splita je i njegovo civilno društvo – najkompetentniji ljudi sjede u civilnom društvu, problem je što oni ne sudjeluju u razvojnom planiranju grada.

Mr.sc. Petrić tako predlaže slijedeće za razvojne prioritete: (1) unaprijediti obrazovanje – ulagati u projekte, znanost i tehnologiju, te unaprijediti ulogu Sveučilišta u životu grada, a zaustaviti daljnje trošenje resursa u smislu izrade nove vizure grada, (2) bolje i dugoročnije planirati i u planiranje uklkjučiti civilno društvo i (3) zaštiti kulturnu baštinu i autentični život grada te pripremiti stanovništvo na veliki protok ljudi u regiji, odnosno raditi na povećanju tolerancije.

Sandra Sterle je istaknula kako Split ima sve što jednom gradu treba, u umjetničkom i kulturnom smislu, ali nema podržavajuću okolinu za razvoj postojećih inicijativa. Zbog toga svjedočimo narušavanju kulturnog indentiteta grada, urbanog stila života i tolerancije. Civilno društvo je potpuno zanemareno, a može biti razvojni pokretač grada.

Razvojni prioriteti u kulturnoj i umjetničkoj domeni za Sandru Sterle su slijedeći: (1) definirati i osnažiti grad Split kao kulturno središte, (2) dovesti kompetentne ljude na čelna mjesta kulturnih institucija i (3) kulturološki profilirati i promovirati regiju u Hrvatskoj ali i međunarodno, te graditi njen identitet i javni image.

Rasprava prisutnih je bila živa, sa brojnim pitanjima, uz pitanja moderatora poput: Koliki je udio sive ekonomije u splitskoj ekonomiji? Je li Dubrovačka ulica granica između dva različita Splita - urbanog dijela i spavaonice? Bi li Splitu i urbanom stilu života u gradu pomoglo dovođenje galerija, kina i sličnih sadržaja u dijelove grada gdje ih prije nije bilo? Značajan doprinos u raspravi je dala i dr.sc. Tomić Koludrović koja je na pitanje poduzetnika panelisticama i panelistima u što bi oni uložili novac, istakla da nije na akademskoj zajednici da ona odlučuje o investicijama i pravi investicijske projekte, već da sudjeluje u razvojnom planiranju i tu da svoj doprinos, kao razvojni partner u gradu. Također je istakla da se ne smije zanemariti prioritet rješavanja visoke razine korupcije u zajednici, jer se razvoj ne može događati u korupcijom opterecenoj zajednici. Nekoliko sudionica i sudionika je istaklo potrebu informiranja i obrazovanja građana o njihovoj ulozi i ulozi grada Splita od 01.07. ove godine, kada će Hrvatska biti punopravna članica Europske unije kako bi se mogućnosti koje će to članstvo pružiti što bolje iskoristile, a rizici prevenirali.

Jedna od važnih predizbornih poruka građanima i građankama, koja je proistekla s ove javne rasprave bila je i poziv da prouče predizborne programe koje im kandidati/kandidatkinje i liste nude, te da izađu na izbore, preuzmu odgovornost, glasaju po svojoj savijesti ali i prate i nadziru budući rad onih koji će upravljati gradom Splitom, rade li to prema obećanjima i u maniri dobrog upravljanja.

Na tribini su definirani neki od razvojnih prioriteta za razdoblje od iduće četiri godine:

• odrediti jedinstvenu viziju razvoja grada Splita i uskladiti sve razvojne inicijative da djeluju sinergijski u tom smijeru

• unaprijediti komunikaciju grada Splita i suradnju sa svojom okolicom, te planirati na razini cijele županije, odnosno regije

• uključiti sve važne dionike u planiranje razvoja i unaprijediti sudjelovanje građana u procesima donošenja odluka

• reindustrijalizacija i otvaranje novih radnih mjesta
• stavljanje u funkciju postojećih hotelskih kapaciteta, umjesto gradnje novih

• zaustavljanje trenda iseljavanja iz povjesne jezgre grada

• osnivanje ženske sigurne kuće i zaštita prava žena kao civilizacijsko dostignuće u zaštiti dostojanstva čovjeka

• unaprijediti obrazovanje – ulagati u projekte, znanost i tehnologiju, te unaprijediti ulogu Sveučilišta u životu grada, a zaustaviti daljnje trošenje resursa u smislu izrade nove vizure grada

• bolje i dugoročnije planirati i u planiranje uključiti civilno društvo

• zaštiti kulturnu baštinu donošenjem dobrog plana upravljanja starom gradskom jezgrom i autentični život grada te pripremiti stanovništvo na veliki protok ljudi u regiji, odnosno raditi na povećanju tolerancije

• definirati i osnažiti grad Split kao kulturno središte

• dovesti kompetentne ljude na čelna mjesta institucija u kulturi (i šire)

• kulturološki profilirati i promovirati grad Split i regiju u Hrvatskoj ali i međunarodno, te graditi njen identitet i javni image

• rješavati visoku stopu korupcije u zajednici, jer razvoj izostaje pod opterećenjem korupcijom

• informirati i obrazovati građane i građanke o njihovoj ulozi i ulozi grada Splita od 01.07. ove godine, kada će Hrvatska biti punopravna članica Europske unije, kako bi se mogućnosti koje će to članstvo pružiti što bolje iskoristile, a rizici prevenirali

Organizacije civilnog društva udružene u Platformu 112 žele upozoriti javnost na pozadinu i posljedice inicijative prikupljanja potpisa građana/ki pod nazivom „U ime obitelji“ s ciljem promjene Ustava radi definiranja braka kao heteroseksulane zajednice, znači isključivo odnosa muškarca i žene.

Ukratko, radi se o stranačkoj, a ne o građanskoj inicijativi, pa možemo reći da svjedočimo jednoj velikoj političkoj manipulaciji. Istovremeno, i takve inicijative imaju pravo prikupljati potpise u nenasilnoj atmosferi te stoga oštro osuđujemo svaki fizički napad na sudionike/ce ove inicijative.

Građanke i građani trebaju znati da je tzv. građanska inicijativa zapravo politička inicijativa političke stranke Hrast koja koristi demokratski izborene načine sudjelovanja građana u političkom odlučivanju putem referenduma kako bi promovirala politike suprotne zaštiti ljudskih prava. Posebno nas zabrinjava što se ova inicijativa događa u vrijeme predizborne kampanje za lokalne izbore. Žao nam je što se jedan građanski demokratski instrument (prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma) stavlja u službu političke ideologije koja koristi građanski mehanizam suodlučivanja za vlastitu promociju.

Usto je javnosti već poznato da spomenuta inicijativa npr. prima sredstva na žiro račun ad hoc osnovane udruge „Građani odlučuju“ (udruga je osnovana tek 3. travnja 2013.) čiji je dopredsjednik gospodin Krešimir Miletić, nositelj liste HRAST-a za grad Zagreb, a i predsjednik iste udruge, Goran Rubić, se nalazi na izbornoj listi. Štoviše, čitava inicijativa ne djeluje nimalo transparentno jer npr. ne postoje nedvojbeni podaci o sastavu organizacijskog odbora, a neka od „lica kampanje“ kao što su Željka Markić (bivša predsjednica te stranke izbačena pod optužbom otuđivanja imovine stranke i korištenja fizičkog nasilja) i Kristina Pavlović (treća na kandidacijskoj listi HRAST-a za Zagreb) poznate su po svojim neuspjelim uzastopnim kandidaturama na listama HRAST-a. Štoviše, lokalni županijski koordinatori inicijative Vjeran Grabant (koordinator za Varaždinsku županiju), Štefanija Damiš (koordinatorica za Međimursku županiju), Žana Bekavac (koordinatorica za Zadarsku županiju), Krešimir Marković (koordinator za Dubrovačko-neretvansku), Darko Pejković (koordinator za Splitsko-dalmatinsku županiju) i drugi, redom se nalaze na kandidacijskim listama Hrasta za lokalne izbore.

Što se tiče glavne poruke ove inicijative, ona je usmjerena širenju homofobije i narušavanju Ustavom zagarantiranih ljudskih prava. Upravo su ljudska prava dio Ustava o kojem se ne bi smjelo odlučivati na referendumu jer bi to dovelo do situacije da većina može, ako želi, ograničiti ili čak ukinuti temeljna ljudska prava manjinama što nije definicija demokracije, već totalitarizma.

Zbog svega navedenog, udruge udružene u Platformu 112 pozivaju građane i građanke da prepoznaju razinu manipulacije i da budu svjesni kako se iza tzv. građanske inicijative „U ime obitelji“ skriva stranačka inicijativa usmjerena protiv ravnopravnosti svih građana. Sve osobe koje žele živjeti u demokratskoj državi trebale bi toga odbiti dati svoju građansku podršku navedenoj inicijativi.

Organizacije potpisnice pisma:

Iskorak - Centar za prava seksualnih i rodnih manjina
CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje
Centar za mirovne studije (CMS)

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću

Udruga za društvenu afirmaciju osoba s duševnim smetnjama – Sjaj

Kuća ljudskih prava

GONG

Ženska soba - Centar za seksualna prava

Zagreb Pride

Udruga za samozastupanje

SDF – Srpski demokratski forum

CGI – Centar za građanske inicijative Poreč

MMH – Mreža mladih Hrvatske

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek

Volonterski centar Zagreb

B.a.B.e. - Budi aktivna. Budi emancipiran.

Udruga za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda CENZURA PLUS

Hrvatsko debatno društvo

Eko-Zadar

Zelena akcija