Tehnologija se danas toliko razvila da moderni čovjek ima više opcija za odabir energenta za grijanje.
Kao jedno od rješenja upotrebljavaju se drveni peleti. Oni spadaju u obnovljive izvore energije, a proizvode se od neobrađenog otpadnog drveta (piljevina i šumskog otpada) prešanjem pod visokim pritiskom. Drveni peleti imaju visoku ogrjevnu vrijednost, sigurni su i lagani za nabavku, jednostavni su za transport, lagano se skladište i što je najvažnije imaju niske emisije CO2.
Peći na pelete su jedan od najekonomičnijih načina grijanja svih vrsta objekata. Imaju visoki stupanj iskorištavanja, a odlikuje ih mala količina pepela što ih čini lakim za održavanje u odnosu na klasične peći na drva. Zbog svoje odlike o velikoj iskoristivosti toplote temperatura ispušnih plinova je jako mala što znači da i mala količina toplote odlazi u atmosferu. Peći u sebi sadrže spremnik koji se puni ovisno o potrebi, ali najčešće jednom dnevno.
Spremnik u prosjeku ima zapremninu za oko 150 kikograma peleta, ali njihova veličina ovisi o samom kotlu i namjeni. Tolika količina u normalnim uvjetima može biti dovoljna čak i za par dana. Uz pomoć transportnog mehanizma peleti se ovisno o potrebi puštaju u ložišni prostor, a imaju mogućnosti automatske potpale.
Peleti imaju višestruku efikasnost:
• čuvaju okoliš
• rade se od drveta koji je obnovljivi izvor energije jer za svako posječeno drvo, treba se zasadi jedno novo
• sam se dozira u procesu grijanja
• iskoristivost im je preko 90%
• niža cijena u odnosu na ostale energente
• tona peleta košta cca 200 €, dok tisuću litara loživog ulja je cca 1000 €
Ako upotrebljavamo ovu vrstu sirovine onda je CO2 smanjena na minimum jer biljke ispuštaju samo onu količinu ugljičnog dioksida koja im je bila potreba pri njihovom rastu. CO2 je jedan od glavnih plinova odgovoran za globalno zatopljenje. Biljke same po sebi mogu iskorištavati CO2 u atmosferi još milijune godina, ali prevelika količina CO2 u atmosferi ima isti učinak kao i staklenik. Zbog stakleničkog učinka one se povratnom vezom reflektiraju prema Zemlji i dodatno je zagrijavaju. Korištenjem drva kao energenta postoje velike šanse u sprječavanju toga. Kao čisti proizvod biomase peleti su CO2 neutralni.
Kotao na drvene palete ima plamen kao i klasični plamenici, prolaz dimnih plinova usmjeren je u 3 smjera, velika vrata omogućuju jednostavno čišćenje i održavanje. U sebi sadrže digitalni regulator koji vodi rad kotla, pumpe i sanitarne vode. Ušteda na gorivu je i do 40% u odnosu na lož ulje. Drveni peleti imaju ogrjevnu vrijednost 5kWh/kg što znači da je 1 kg peleta odgovara 0,5 litara loživog ulja. Imaju spremnik peleta (oko 150 litara) koji automatski nadopunjuje pelete po potrebi. Maloprodajna cijena peleta na našem tržištu kreće se od 190-210 €/tona dok bi za tisuću litara lož ulja platili oko 1000 €. Znači ako godišnje trošite 2000 litara loživo ulja što odgovara troškovima od oko 2000 €, cijena grijanja na pelete odgovarala bi količini od 4000 kilograma peleta što je oko 800 €.
Peleti se transportiraju u cisterni isto kao i lož ulje i direktno se ubacuju u skladište tako da je to jedan jednostavan proces. Nabaviti se mogu kod proizvođača ili prodavača. U Hrvatskoj postoji nekoliko proizvođača peleta dok je Austrija jedan od najvećih proizvođača peleta u Europi. Kod nas dostupni su u gotovo svim prodajnim centrima.
Kombinirani kotlovi
Toplovodni kotlovi predviđeni su za loženje uljem, plinom, krutim gorivom ili peletima. Njihova namjena je za grijanje manjih objekata kao osnovni izvor topline. Imaju mogućnost jednostavne ugradnje kotlovske regulacije i plamenika i njihova mogućnost rada u procesu s uljnim ili plinskim plamenikom predstavlja njihovu odliku. Stoga, ukoliko u nekom trenutku pelet nije dostupan, energent se može zamjeniti nekim drugim, odnosno može se kombinirati sa više vrsta ogrijevnih medija.
Piše: Jelena Kremenjaš
Članak je objavljen u sklopu projekta "Premošćivanje jaza između Europske unije i njenih budućih građana" financiranom sredstvima EU iz IPA INFO 2009 programa.
