Sva relevantna istraživanja korupcije javnu nabavu detektiraju kao tzv vruću točku (hot spot) korupcije u kojoj dolazi do izravnog kontakta javnog i privatnog interesa i razmjene novca. Stoga je od krucijalne važnosti da se podaci o javnoj nabavi približe javnosti, kako bi javnost mogla vršiti nadzor nad javnom nabavom. Iako sofisticiran alat, baza je prilagođena korištenju svih osoba koje su na neki način zainteresirane za bilo koji podatak o javnoj nabavi. Izradi baze vodila se javnim interesom, odnosno mogućnosti da se baza pretražuje od strane građanki i građana kako bi oni mogli vršiti nadzor nad postupcima javne nabave. Najveći uspjeh ovog projekta i jeste u tome da kompleksne podatke o javnoj nabavi približava običnim građanima i korisnicima koji nisu eksperti u tim pitanjima.
Intervju s Munirom Podumljakom, predsjednikom udruge Partrnerstvo za društveni razvoj i kreatorom portala javne nabave u Hrvatskoj.
Nedavno je javnosti predstavljen portal baze podataka o javnim nabavama u Hrvatskoj. Koliko podaci toga portala mogu doprinijeti borbi protiv korupcije, s obzirom na raširene ocjene da je javna nabava jedno od najznačajnijih izvorišta korupcije?
Portal www.integrityobservers.eu je jedinstveni takav portal javne nabave u EU koji u realnom vremenu na dva jezika (hrvatski i engleski) prati javnu nabavu u Republici Hrvatskoj. Iako naizgled sličnih baza podataka javne nabave ima, ova je jedinstvena što podatke obrađuje u realnom vremenu, po jedinstvenom ključu i što se svaki podatak može izravno provjeriti linkom na orginalni dokument objavljen od strane naručitelja. U smislu borbe protiv korupcije, baza je determinirana na način da u dva tri klika na pretraživaču dobijete sve podatke na način na koji je udruga Partnerstvo za društveni razvoj to radila „ručno“ u svim svojim ranijim istraživanjima. Pretraživači su dakle kalibrirani na način da vam odmah mogu ukazati na određene anomalije, zanimljivosti ili korupciju. S obzirom da sva relevantna istraživanja korupcije javnu nabavu detektiraju kao tzv. vruću točku (hot spot) korupcije u kojoj dolazi do izravnog kontakta javnog i privatnog interesa i razmjene novca, od krucijalne važnosti je da se podatci o javnoj nabavi približe javnosti, kako bi javnost mogla vršiti nadzor nad javnom nabavom. Ovo tim više s obzirom da se radi od desetcima tisuća postupaka i ugovora na godišnjoj razini, što znači da je nekakva kontrola bez adekvatnih alata i pretraživača skoro nemoguća. A ona pogotovo nije moguća bez pretraživačkih filtera s obzirom na kompleksnost dokumentacije o javnoj nabavi koja je često nerazumljiva i onima koji se javnom nabavom profesionalno bave.
KORUPCIJSKA VRUĆA TOČKA
Koliko su podaci te baze podataka obuhvatni, pouzdani i vjerodostojni ?
Podatci u bazi podataka obuhvaćaju u realnom vremenu (u trenutku objave ugovora od strane naručitelja) sve podatke o ugovorima iznad 20.000 kuna, potpisane u svim postupcima koje predviđa zakon o javnoj nabavi. Podatci u bazi podataka su preneseni službeni podatci svih naručitelja koji se temeljem zakona objavljuju u Oglasniku javne nabave (Narodnim Novinama). S obzirom da smo ranije pri istraživanjima uočili niz anomalija kod takvih podataka, u bazu su ugrađeni filtri za ugovore s mogućom pogreškom u objavi, koja indicira nelogičnosti u ugovorima (što isto tako nema niti jedna druga baza podataka). Sve anomalije se vode u zasebnim kategorijama tako da su dostupne građanima na pregled, a mi dalje provjeravamo vjerodostojnost izvještavanja kod takvih ugovora. Istinitost podatka u ovoj bazi javne nabave je odgovornost naručitelja, odnosno tijela javne vlasti, jer mi prenosimo njihove službene podatke, no kako je moguće da naručitelji pogriješe ostavili smo ovu mogućnost ispravka ako se radi o pogrešci u objavi, a takvi ugovori ne ulaze u ukupnu statistiku pa je statistički pregled zaštićen od takvih i sličnih anomalija (što se recimo desilo udruzi Vjetrenjača). Isto tako baza sama detektira i druge poremećaje poput istog OIB-a za različite tvrtke ili naručitelje, ili probleme s okvirnim sporazumima koji su nešto kompliciraniji oblik nabave. Za sve što se može otkloniti filtrima to rješavamo mi, a za stvari za koje je potrebno reagiranje nadležnih tijela javne vlasti (npr. problemi sa zajednicama ponuditelja) rješavamo s nadležnim tijelima. No podatci su onakvi kakvi su u tijelima javne vlasti, pa su eventualne pogreške na tim adresama, mi ih detektiramo i tražimo ispravke ukoliko na iste naiđemo, kako bi javnost imala potpunu informaciju, a ne polovičnu.
Koje sve elemente baza podataka sadrži i da li omogućava serioznu analizu mogućih zloupotreba procesa javne nabave?
Baza sadrži ogroman broj pretraživačkih mogućnosti i omogućava svima od znastvenika, preko stručnih tijela, do novinara, organizacija civilnog društva i javnosti pretragu bilo kojeg ugovora, bilo kojeg naručitelja ili bilo kojeg ponuditelja u javnoj nabavi. Dakle sveobuhvatna je koliko je to u ovom trenutku moguće prema podatcima koji postoje o javnoj nabavi. Omogućava praćenje različtih parametara, vremensko praćenje, kvalitativno i kvantitativno praćenje, stoga je nezaobilazan alat podrške bilo kojoj vrsti istraživanja ili nadzora javne nabave. Baza na žalost ili na sreću nema mozak kojim bi odredila koja anomalija koju detektira predstavlja zlouporabu, i za to je potreban čovjek koji će podatke i kontekst podataka logički objasniti. Stoga je kao i svaki računalni program prije svega alat i podrška osobi u radu, a ne zamjenjuje osobu i logičko zaključivanje. No vrlo jednostavnim pretraživanjem možete puno toga doznati i dobiti kontekst u kojem se odvija nabava kod određenog naručitelja koji vas zanima.
Što se npr. sve može otkriti u toj bazi podataka, kada je o korupciji riječ?
Može se otkriti modus operandi pojedinih naručitelja, kakve vrste postupka preferiraju, koju vrstu nabave (robe, radovi ili usluge), koja je frekvencija ponuditelja prema pojedinom naručitelju, koliko je bilo ponuditelja u pojedinom nadmetanju, koja je ukupna cijena u odnosu na procijenjenu, da li postoji još ugovora u svezi s tim nadmetanjem i još puno toga jer bi lista mogućnosti bila preduga. No ključno je što baza omogućava i dvije vrlo jednostavne stvari, da se utvrdi da li postoji neka poveznica između broja ili veličine ugovora i pojedinog naručitelja, ili pak koliko tvrtke povezane s dužnosnicima u Hrvatskoj ostvaruju ugovora o javnoj nabavi i gdje i koji su to ugovori.
OTKRIVANJE SUMNJIVIH VEZA
Što ta baza podataka npr. potencijalno otkriva na lokalnom nivou (gradovi, općine), a što na državnom?
I na lokalnoj i na nacionalnoj razini baza prati sve ugovore o javnoj nabavi koji su potpisani. Dakle, kao što smo već rekli, apsolutno sve što se mora objaviti sukladno zakonu a to je puno toga (svi ugovori iznad 20.000 kuna). Prema tome, svi ugovori svih naručitelja dostupni su u bazi podataka. Bilo da se prati javno poduzeće, bilo da se prati tijelo državne vlasti ili lokalne odnosno regionalne samouprave, dovoljno je u bazu ukucati naziv naručitelja i dobijamo potpuni pregled svi ugovora koje je taj naručitelj potpisao. Ukratko, sve je moguće pratiti bez razlike da li se radi o državnoj ili lokalnoj razini.
Kakve su dosadašnje reakcije javnosti i potencijalnih korisnika (npr. novinara, NGO, strukture lokalnih i državnih vlasti )?
Svi koji koriste bazu u svom radu su njome više nego zadovoljni. Baza je pomoćni alat svima, novinarima, civilnom društvu, tijelima javne vlasti ali i drugima poput poduzetnika i natjecatelja u javnoj nabavi. Jedino na čemu radimo je povećanje broja korisnika, odnosno na distribuciji informacija o mogućnostima baze i načinu korištenja što širem krugu zainteresiranih.
Da li je pretraživanje baze podataka složeno, primjereno samo za eksperte ili zanimljive podatke mogu pronaći i prosječno zainteresirani građani?
Iako sofisticiran alat javne nabave, baza je prilagođena korištenju svih osoba koje su na neki način zainteresirane za bilo koji podatak o javnoj nabavi. Pri izradi baze vodili smo se javnim interesom, odnosno mogućnosti da se baza pretražuje od strane građanki i građana kako bi oni mogli vršiti nadzor nad postupcima javne nabave. Naš je interni stav da ovo i jeste najveći uspjeh ove baze, a to je da kompleksne podatke o javnoj nabavi približava običnim građanima i korisnicima koji nisu eksperti u javnoj nabavi.
Nedavno su objavljeni izuzetno zanimljivi rezultati o povezanosti donatora političkih stranaka i njihovog uspjeha na natječajima javne nabave. Što takvi podaci govore i mogu li se očekivati nove slične analize?
Našim redoviti vijestima iz pretraživanja javne nabave pokušavamo javnosti dočarati što je sve moguće napraviti s jednim takvim alatom. Istraživanje koje spominjete je obavljeno u okviru projekta ACRIP i izazvalo je veliki interes javnosti i građana do kojih je infromacija došla. Naime istraživanjem smo utvrdili postotak vjerojatnosti za svakog financijera svake političke stranke da „povrati“ uloženi novac putem javne nabave, i dobili smo zanimljive rezultate u kojima je najisplativije prema tom ključu ulagati u HNS i HDZ kod kojih je ta vjerojatnost povrata oko 50%. Cijelo istraživanje možete vidjeti na vijestima na portalu www.integrityobservers.eu. Ova zanimljivost nas upućuje na razmišljanje o motivima kojim se trgovačka društva vode pri odluci „da li i koju političku stranku financirati“!?
INDIKATIVNO DONIRANJE POLITIČKIH STRANAKA
Mogu li se na osnovu takvih analiza pokrenuti neke javne akcije koje bi ukazale na moguće zlouporabe?
Mi smo pokrenuli niz upravno pravnih postupaka koji bi trebali do detalja raščlaniti Zakonitost i etičnost takvih postupanja. Javne akcije slijede,a javnost redovito putem portala informiramo o tijeku ovih postupaka.
Kako je uopće došlo do realizacije ovog projekta. Da li ste na raspolaganju imali neka inozemna iskustva ili ste sami odradili pionirski posao?
Iako postoje različite baze podataka, ne postoji niti jedna koja u jednom objedinjuje toliko ključnih parametara kao naša baza. Od samog početka se nismo vodili nikakvom tuđom praksom, već smo od sudjelovanja u donošenju novog zakona krenuli graditi sustav nadzora koji se temelji na iskustvima iz istraživanja javne nabave koja smo provodili u posljednjih 10 godina. Dakle sve parametre koje smo mi nekada ručno pretraživali danas dajemo kao mogućnost javnosti da do njih dođu jednim ili dva klika. Stoga je ona kao takva u potpunosti domaći odnosno „hrvatski proizvod“.
Da li ste u izradi baze podataka imali suradnju relevantnih hrvatskih institucija pa i organa vlasti?
Kod izrade baze, u prvoj fazi u kreiranju zakona koji će omogućiti ovu bazu, rad Uprave za sustav janve nabave je bio kljuičan. Berz njihovog napora na uređenju sustava javne nabave ništa od ovoga ne bi bilo moguće. No s druge strane druga državna tijela nisu pokazala skoro nikakvu volju ili interes i samim tim bili smo prisiljeni na alternativna rješenja. No sa svim državnim tijelima se i dalje pregovara, te ako ti pregovori završe uspješno građanke i građani će imati danas skoro nezamislive alate u nadzoru vlasti. No o tome više kada ti alati budu spremni za uporabu.
Intervju s Munirom Podumljakom, predsjednikom udruge Partrnerstvo za društveni razvoj i kreatorom portala javne nabave u Hrvatskoj.
Nedavno je javnosti predstavljen portal baze podataka o javnim nabavama u Hrvatskoj. Koliko podaci toga portala mogu doprinijeti borbi protiv korupcije, s obzirom na raširene ocjene da je javna nabava jedno od najznačajnijih izvorišta korupcije?
Portal www.integrityobservers.eu je jedinstveni takav portal javne nabave u EU koji u realnom vremenu na dva jezika (hrvatski i engleski) prati javnu nabavu u Republici Hrvatskoj. Iako naizgled sličnih baza podataka javne nabave ima, ova je jedinstvena što podatke obrađuje u realnom vremenu, po jedinstvenom ključu i što se svaki podatak može izravno provjeriti linkom na orginalni dokument objavljen od strane naručitelja. U smislu borbe protiv korupcije, baza je determinirana na način da u dva tri klika na pretraživaču dobijete sve podatke na način na koji je udruga Partnerstvo za društveni razvoj to radila „ručno“ u svim svojim ranijim istraživanjima. Pretraživači su dakle kalibrirani na način da vam odmah mogu ukazati na određene anomalije, zanimljivosti ili korupciju. S obzirom da sva relevantna istraživanja korupcije javnu nabavu detektiraju kao tzv. vruću točku (hot spot) korupcije u kojoj dolazi do izravnog kontakta javnog i privatnog interesa i razmjene novca, od krucijalne važnosti je da se podatci o javnoj nabavi približe javnosti, kako bi javnost mogla vršiti nadzor nad javnom nabavom. Ovo tim više s obzirom da se radi od desetcima tisuća postupaka i ugovora na godišnjoj razini, što znači da je nekakva kontrola bez adekvatnih alata i pretraživača skoro nemoguća. A ona pogotovo nije moguća bez pretraživačkih filtera s obzirom na kompleksnost dokumentacije o javnoj nabavi koja je često nerazumljiva i onima koji se javnom nabavom profesionalno bave.
KORUPCIJSKA VRUĆA TOČKA
Koliko su podaci te baze podataka obuhvatni, pouzdani i vjerodostojni ?
Podatci u bazi podataka obuhvaćaju u realnom vremenu (u trenutku objave ugovora od strane naručitelja) sve podatke o ugovorima iznad 20.000 kuna, potpisane u svim postupcima koje predviđa zakon o javnoj nabavi. Podatci u bazi podataka su preneseni službeni podatci svih naručitelja koji se temeljem zakona objavljuju u Oglasniku javne nabave (Narodnim Novinama). S obzirom da smo ranije pri istraživanjima uočili niz anomalija kod takvih podataka, u bazu su ugrađeni filtri za ugovore s mogućom pogreškom u objavi, koja indicira nelogičnosti u ugovorima (što isto tako nema niti jedna druga baza podataka). Sve anomalije se vode u zasebnim kategorijama tako da su dostupne građanima na pregled, a mi dalje provjeravamo vjerodostojnost izvještavanja kod takvih ugovora. Istinitost podatka u ovoj bazi javne nabave je odgovornost naručitelja, odnosno tijela javne vlasti, jer mi prenosimo njihove službene podatke, no kako je moguće da naručitelji pogriješe ostavili smo ovu mogućnost ispravka ako se radi o pogrešci u objavi, a takvi ugovori ne ulaze u ukupnu statistiku pa je statistički pregled zaštićen od takvih i sličnih anomalija (što se recimo desilo udruzi Vjetrenjača). Isto tako baza sama detektira i druge poremećaje poput istog OIB-a za različite tvrtke ili naručitelje, ili probleme s okvirnim sporazumima koji su nešto kompliciraniji oblik nabave. Za sve što se može otkloniti filtrima to rješavamo mi, a za stvari za koje je potrebno reagiranje nadležnih tijela javne vlasti (npr. problemi sa zajednicama ponuditelja) rješavamo s nadležnim tijelima. No podatci su onakvi kakvi su u tijelima javne vlasti, pa su eventualne pogreške na tim adresama, mi ih detektiramo i tražimo ispravke ukoliko na iste naiđemo, kako bi javnost imala potpunu informaciju, a ne polovičnu.
Koje sve elemente baza podataka sadrži i da li omogućava serioznu analizu mogućih zloupotreba procesa javne nabave?
Baza sadrži ogroman broj pretraživačkih mogućnosti i omogućava svima od znastvenika, preko stručnih tijela, do novinara, organizacija civilnog društva i javnosti pretragu bilo kojeg ugovora, bilo kojeg naručitelja ili bilo kojeg ponuditelja u javnoj nabavi. Dakle sveobuhvatna je koliko je to u ovom trenutku moguće prema podatcima koji postoje o javnoj nabavi. Omogućava praćenje različtih parametara, vremensko praćenje, kvalitativno i kvantitativno praćenje, stoga je nezaobilazan alat podrške bilo kojoj vrsti istraživanja ili nadzora javne nabave. Baza na žalost ili na sreću nema mozak kojim bi odredila koja anomalija koju detektira predstavlja zlouporabu, i za to je potreban čovjek koji će podatke i kontekst podataka logički objasniti. Stoga je kao i svaki računalni program prije svega alat i podrška osobi u radu, a ne zamjenjuje osobu i logičko zaključivanje. No vrlo jednostavnim pretraživanjem možete puno toga doznati i dobiti kontekst u kojem se odvija nabava kod određenog naručitelja koji vas zanima.
Što se npr. sve može otkriti u toj bazi podataka, kada je o korupciji riječ?
Može se otkriti modus operandi pojedinih naručitelja, kakve vrste postupka preferiraju, koju vrstu nabave (robe, radovi ili usluge), koja je frekvencija ponuditelja prema pojedinom naručitelju, koliko je bilo ponuditelja u pojedinom nadmetanju, koja je ukupna cijena u odnosu na procijenjenu, da li postoji još ugovora u svezi s tim nadmetanjem i još puno toga jer bi lista mogućnosti bila preduga. No ključno je što baza omogućava i dvije vrlo jednostavne stvari, da se utvrdi da li postoji neka poveznica između broja ili veličine ugovora i pojedinog naručitelja, ili pak koliko tvrtke povezane s dužnosnicima u Hrvatskoj ostvaruju ugovora o javnoj nabavi i gdje i koji su to ugovori.
OTKRIVANJE SUMNJIVIH VEZA
Što ta baza podataka npr. potencijalno otkriva na lokalnom nivou (gradovi, općine), a što na državnom?
I na lokalnoj i na nacionalnoj razini baza prati sve ugovore o javnoj nabavi koji su potpisani. Dakle, kao što smo već rekli, apsolutno sve što se mora objaviti sukladno zakonu a to je puno toga (svi ugovori iznad 20.000 kuna). Prema tome, svi ugovori svih naručitelja dostupni su u bazi podataka. Bilo da se prati javno poduzeće, bilo da se prati tijelo državne vlasti ili lokalne odnosno regionalne samouprave, dovoljno je u bazu ukucati naziv naručitelja i dobijamo potpuni pregled svi ugovora koje je taj naručitelj potpisao. Ukratko, sve je moguće pratiti bez razlike da li se radi o državnoj ili lokalnoj razini.
Kakve su dosadašnje reakcije javnosti i potencijalnih korisnika (npr. novinara, NGO, strukture lokalnih i državnih vlasti )?
Svi koji koriste bazu u svom radu su njome više nego zadovoljni. Baza je pomoćni alat svima, novinarima, civilnom društvu, tijelima javne vlasti ali i drugima poput poduzetnika i natjecatelja u javnoj nabavi. Jedino na čemu radimo je povećanje broja korisnika, odnosno na distribuciji informacija o mogućnostima baze i načinu korištenja što širem krugu zainteresiranih.
Da li je pretraživanje baze podataka složeno, primjereno samo za eksperte ili zanimljive podatke mogu pronaći i prosječno zainteresirani građani?
Iako sofisticiran alat javne nabave, baza je prilagođena korištenju svih osoba koje su na neki način zainteresirane za bilo koji podatak o javnoj nabavi. Pri izradi baze vodili smo se javnim interesom, odnosno mogućnosti da se baza pretražuje od strane građanki i građana kako bi oni mogli vršiti nadzor nad postupcima javne nabave. Naš je interni stav da ovo i jeste najveći uspjeh ove baze, a to je da kompleksne podatke o javnoj nabavi približava običnim građanima i korisnicima koji nisu eksperti u javnoj nabavi.
Nedavno su objavljeni izuzetno zanimljivi rezultati o povezanosti donatora političkih stranaka i njihovog uspjeha na natječajima javne nabave. Što takvi podaci govore i mogu li se očekivati nove slične analize?
Našim redoviti vijestima iz pretraživanja javne nabave pokušavamo javnosti dočarati što je sve moguće napraviti s jednim takvim alatom. Istraživanje koje spominjete je obavljeno u okviru projekta ACRIP i izazvalo je veliki interes javnosti i građana do kojih je infromacija došla. Naime istraživanjem smo utvrdili postotak vjerojatnosti za svakog financijera svake političke stranke da „povrati“ uloženi novac putem javne nabave, i dobili smo zanimljive rezultate u kojima je najisplativije prema tom ključu ulagati u HNS i HDZ kod kojih je ta vjerojatnost povrata oko 50%. Cijelo istraživanje možete vidjeti na vijestima na portalu www.integrityobservers.eu. Ova zanimljivost nas upućuje na razmišljanje o motivima kojim se trgovačka društva vode pri odluci „da li i koju političku stranku financirati“!?
INDIKATIVNO DONIRANJE POLITIČKIH STRANAKA
Mogu li se na osnovu takvih analiza pokrenuti neke javne akcije koje bi ukazale na moguće zlouporabe?
Mi smo pokrenuli niz upravno pravnih postupaka koji bi trebali do detalja raščlaniti Zakonitost i etičnost takvih postupanja. Javne akcije slijede,a javnost redovito putem portala informiramo o tijeku ovih postupaka.
Kako je uopće došlo do realizacije ovog projekta. Da li ste na raspolaganju imali neka inozemna iskustva ili ste sami odradili pionirski posao?
Iako postoje različite baze podataka, ne postoji niti jedna koja u jednom objedinjuje toliko ključnih parametara kao naša baza. Od samog početka se nismo vodili nikakvom tuđom praksom, već smo od sudjelovanja u donošenju novog zakona krenuli graditi sustav nadzora koji se temelji na iskustvima iz istraživanja javne nabave koja smo provodili u posljednjih 10 godina. Dakle sve parametre koje smo mi nekada ručno pretraživali danas dajemo kao mogućnost javnosti da do njih dođu jednim ili dva klika. Stoga je ona kao takva u potpunosti domaći odnosno „hrvatski proizvod“.
Da li ste u izradi baze podataka imali suradnju relevantnih hrvatskih institucija pa i organa vlasti?
Kod izrade baze, u prvoj fazi u kreiranju zakona koji će omogućiti ovu bazu, rad Uprave za sustav janve nabave je bio kljuičan. Berz njihovog napora na uređenju sustava javne nabave ništa od ovoga ne bi bilo moguće. No s druge strane druga državna tijela nisu pokazala skoro nikakvu volju ili interes i samim tim bili smo prisiljeni na alternativna rješenja. No sa svim državnim tijelima se i dalje pregovara, te ako ti pregovori završe uspješno građanke i građani će imati danas skoro nezamislive alate u nadzoru vlasti. No o tome više kada ti alati budu spremni za uporabu.
Intervju vodio: Stojan Obradović, Stina
